.
“You may say that I’m a dreamer
But I’m not the only one…”

Brojnim suradnjama tijekom svoje karijere Josipa prihvaća nove izazove. Koji put zaintrigirana mišlju “mogu li ja to?” često dolazi u dodir s različitim glazbenim idiomima, bilo gostujući na albumima i koncertima drugih izvođača ili obrađujući tradicionalne pjesme. Iako je možda pamtite kao “Boginju” ili “Kraljicu divljine”, ona vas može ostaviti bez daha interpretirajući sevdalinke “Omer beže” i “Niz polje idu, babo, sejmeni” (1974.), ili omiljenu “Vilu Velebita” (izvedena 1996. na prvom festivalu Etnofest Neum), ili pak makedonsku tradicionalnu “Kalino mome” (obrada uvrštena u kompilaciju Makedonskoto srce cuka vo 7/8, Garo i Tavitjan Brothers, 2010.). Rođena Zagrepčanka, izazvala je tako u Lisinskom erupcije oduševljenja pjevajući “Dalmatino, povišću pritrujena” u duetu s Tedijem Spalatom (1999.) i romski klasik “Đelem, đelem” u duetu sa Šabanom Bajramovićem, prilikom gostovanja na slavljeničkom koncertu Cubisma 2004. g.

80-ih surađuje s Bajagom na pjesmi “Mislim 300 na sat”. 90-ih, kroz suradnju s Dinom Dvornikom, dotiče funk (“Rušila sam mostove od sna”). U suradnji s grupom Boa 1995. rađa se hit “Kao mir”, a surađujući s Cubismom u obradi pjesme “Na, na, na” “igra” u ritmu salse. Sad već davne 1992. snima cijeli album s božićnim pjesmama, Čestit Božić, uz akademski zbor I. G. Kovačića, maestra Sašu Britvića i orguljaškog virtuoza Maria Penzara, da bi 2005. zapjevala Zagrebu u pjesmi “Ritam grada”, uz repera Marina Ivanovića Stoku. Godina 2013. donosi suradnju s riječkom grupom Quasarr na pjesmi “Ljubav”, koja je godinu poslije nagrađena Porinom za najbolju vokalnu suradnju.

Josipa Lisac i Elvis Stanić prvi put surađuju 2001. g. nastupajući na Melodijama Istre i Kvarnera s pjesmom “Paučina” (Krajcar-Jurdana-Stanić). Spleli su je zvukom džeza, no i oplemenili “prefinjenim nitima” čakavskog dijalekta i istarske ljestvice. Suradnja je obnovljena 2005. g., kada Josipa gostuje na Stanićevu albumu Bolja strana svijeta. Tada snimljena pjesma “La passion c’est trop court terme”/”Posve slobodna” inspirirana je fadom i iznimno dobro prihvaćena od koncertne publike.
Izuzev već spomenutih poznatih stranih glazbenika koji su svirali na Josipinim albumima 70-ih, u novije vrijeme bilježimo nekoliko suradnji s međunarodnim predznakom. Prva je bila 1991. s Guidom Mineom (“We’re gonna be free”). Godine 1997. gostuje na koncertu Prljavog kazališta, uz Mela Gaynora na bubnjevima (“Dođi sada, Gospode”). Zatim je 2007. g., na koncertu australskoga gitarističkog virtuoza Tommyja Emmanuela, kao posebna gošća otpjevala klasike “Over the rainbow” i Lennonov “Imagine”. Pridruživši se 21. rujna 2014. obilježavanju Svjetskog dana mira, pod geslom “Music above fighting”, Josipa nastupa u Amsterdamu na glazbenom spektaklu “MasterPeace in Concert”, u duetu sa srpskim etno glazbenikom i multiinstrumentalistom Slobodanom Trkuljom. Pratio ih je čuveni nizozemski Metropole Orchestra, a izveli su obrađenu međimursku tradicionalnu “Zvira voda”.

Nije zaobišla ni suradnju s DJ-ima ‒ 2002. godine surađuje s E-Baseom na svom live albumu, a 2014. godine na izmišljenu jeziku snima pjesmu “Bad passion” Ilije Rudmana.

Sumirajmo… Funk, rock, klasika, pop, klapska ili božićna pjesma, etno, fado ili rap ‒ to je sve glazba. A, kako bi Josipa sama rekla ‒ glazba jest ili je nema.

⇐  Povratak

Nastavak ⇒